Početak liječenja problema sa spavanjem
Ako smatrate kako je upravo apneja uzročnik vaših zdravstvenih tegoba, preporučujemo odlazak na pregled. Pravovremenim dijagnosticiranjem može se spriječiti razvoj ostalih zdravstvenih tegoba te osigurati kvalitetniji san koji vam je toliko trebao.
Apneja u snu je pojava zastoja u disanju, najčešće zbog sužavanja gornjih dišnih puteva koji onemogućuju pravilno disanje.
Ova pojava često se povezuje uz hrkanje, a popraćena je umorom, povišenim tlakom, glavoboljom i ostalim simptomima koji mogu pogoršati vašu svakodnevicu.
U slučaju ignoriranja apneje, riskirate mogućnost razvoja ostalih komplikacija poput srčanog udara, povišenog tlaka ili hipersomnolencije, koja može biti odgovorna za nesreće prilikom upravljanja motornim vozilom.
Ako smatrate kako je upravo apneja uzročnik vaših zdravstvenih tegoba, preporučujemo odlazak na pregled. Pravovremenim dijagnosticiranjem može se spriječiti razvoj ostalih zdravstvenih tegoba te osigurati kvalitetniji san koji vam je toliko trebao.
Postoje dvije vrste apneje, a razlikuju se po mjestu djelovanja.
Prilikom opstruktivne apneje, dišni putevi su blokirani jezikom, mekim nepcem, grkljanom ili krajnicima. To sprečava pravilan protok zraka čime tijelo ne dobiva potrebnu količinu kisika.
Jednom kada nakratko prestanete disati, do mozga dolazi upozoravajući impuls kojim se refleksivno deblokiraju dišni putevi te omogućava prohodnost kanala.
Ipak, ako mozak mora više puta deblokirati dišne puteve kako biste mogli disati, dolazi do trošenja energije koja vam je potrebna za pravilno funkcioniranje preko dana.
Kao posljedica toga, dolazi do poremećenog ritma spavanja koji kasnije može rezultirati umorom, iscrpljenošću te ostalim tegobama poput glavobolje ili poteškoća s koncentracijom.
Ovaj tip apneje vezan je uz lošu funkciju vegetativnog živčanog sustava. Ovaj dio sustava dužan je za održavanje vitalnih funkcija nad kojima nemamo kontrolu (disanje, rad srca, gutanje, peristaltika crijeva).
U slučaju centralne apneje, mozak ne šalje odgovarajuće impulse do respiratornog sustava pri čemu dolazi do zastoja disanja.
Ovaj tip apneje rjeđi je od opstruktivne apneje, a pojavljuje se kao posljedica već proživljenih poremećaja poput zatajenja srca, cerebralnog infarkta, neuroloških bolesti mišića ili zbog uporabe opojnih droga.
Do apneje dolazi zbog suženja dišnih puteva na području mekog nepca, uvule (tkivo koje izgleda poput zvonca u usnoj šupljini), grkljana ili jezika.
Ako je dišni put u potpunosti sužen, tada zrak uopće ne prolazi kroz kanale te dolazi do zastoja u disanju.
Apneju može potaknuti:
Višak kilograma stvara opterećenje za vaše tijelo, a tada svaka aktivnost zahtijeva veću opskrbu kisikom. Zbog toga osobe s viškom kilograma imaju tendenciju disanja na usta.
Disanje na usta uzrokuje suhe dišne puteve i sužavanje dišnih puteva nosne šupljine što može rezultirati zastojima u disanju.
Hrana i napici bogati jednostavnim šećerima uzrokuju nastajanje flegme, sluzaste tekućine koja prirodno podmazuje pluća i gornje dišne puteve. Ipak, povećano lučenje sluzi može uzrokovati začepljen nos te naposljetku i probleme s disanjem.
Zbog zabacivanja glave prilikom spavanja na leđima automatski dišemo na usta. Zbog toga može doći do hrkanja, epizoda gušenja i zadržavanja daha u snu.
Dim cigareta i ostalih duhanskih proizvoda isušuju sluznicu te zato dolazi do povećane proizvodnje sluzi jednom kada prestanete s pušenjem.
Osim cigareta, alkohol također uzrokuje suhu sluznicu zbog dehidracije organizma. Nastala sluz remeti disanje te dolazi do problema s hrkanjem i mogućim zastojem disanja.
Iako vam pomažu da lakše utonete u san, tablete za spavanje i sedativi dodatno opuštaju mišiće u grlu zbog kojih su problemi s disanjem još izraženiji.
Osobama u starijoj životnoj dobi mišići jezika i vrata prirodno oslabe te zbog toga dolazi do promjena u disanju, uključujući i hrkanje prilikom spavanja.
Apneju nije lako primijetiti jer se njeni simptomi često isprepliću s ostalim tegobama što samim time uzrokuje kasniju dijagnostiku.
No, sljedeći simptomi mogu probuditi sumnju na poremećaje apneje:
Iako vi toga ne morate nužno biti svjesni, hrkanje može iritirati vaše bližnje. Ovo je jedan od prvih indikatora koji bi mogli upućivati na apneju. Do hrkanja dolazi zbog vibracije suženih dišnih puteva, a glasno hrkanje upućuje na opuštenije mišiće ždrijela i jezika koji mogu uzrokovati opstruktivnu apneju.
Ako ne prima dovoljno kisika, vaše tijelo može refleksivno reagirati naglim pokretima i trzajima koji bi uputili na kratkotrajno gušenje. Isto tako, vaš partner može primijetiti poteškoće u disanju koje izgledaju kao da zadržavate dah. Ovakva scena upućuje na loš protok zraka, stoga biste se trebali što prije obratiti liječniku.
Znojenje prilikom spavanja može uputiti na tjelesni stres do kojeg dolazi zbog otežanog disanja. Zbog otežanog disanja, respiratornom sustavu potrebno je više energije kako bi pravilno funkcionirao. Blokirani dišni putevi dovode tijelo u stanje konstantnog naprezanja, a kao rezultat svake fizičke aktivnosti, dolazi do znojenja.
Do suhih usta dolazi zbog disanja na usta. Kada zrak teško prolazi kroz nosnu šupljinu, automatski počnemo disati na usta kako bismo udahnuli više zraka. Disanje na usta pojačano je ako spavate na leđima, a zrak tijekom noći postepeno isušuje usta.
Jutarnje glavobolje pojavljuju se zbog lošeg ritma spavanja i nedostatka kisika u snu. Kada su dišni putevi suženi, tijelo udiše manje zraka, a samim time i kisika. Osjećat ćete se iscrpljeno i ošamućeno, a u tom slučaju glavobolja se pojavljuje kao jedan od prvih indikatora neispavanosti.
Zbog suženih dišnih puteva poput začepljenog nosa, ponekad je neugodno zaspati. Osjećaj začepljenosti i nemogućnosti potpunog udaha može rezultirati poteškoćama sa spavanjem i nesanicom.
Osim iscrpljenosti i ošamućenosti, loš san može rezultirati problemima u fokusiranju na određene zadatke preko dana. Problemi s pamćenjem također su karakteristični za neispavanost i moguću apneju.
Ako se niste naspavali, smetati vam može sve u okolini, a samim time i predstavljati problem. Neke od navedenih simptoma ne možete primijetiti sami. Vaši bi vas bližnji trebali obavijestiti ako primijete pojave poput glasnog hrkanja, epizode zadržavanja daha ili gušenja u snu. Pravovremenim odlaskom na pregled mogu se na vrijeme dijagnosticirati tegobe te spriječiti njihov razvoj.
U Poliklinici Lohuis Filipović provodimo nekoliko dijagnostičkih pregleda kojima možemo dijagnosticirati apneju u spavanju:
Poligrafija je jedna od metoda ispitivanja sna uz pomoć uređaja koji prati vaše vitalne funkcije. Aparaturu koju dobijete u poliklinici nosite doma te ju priključite prije spavanja. Aparatura se sastoji od remena za prsa, nosne kanile i sonde za prst. Navedeni uređaji bilježe otkucaje srca, razinu kisika u krvi, protok zraka i način disanja.
Uređaj se drugi dan vraća u polikliniku te se analiziraju dobiveni parametri. U slučaju pojava abnormalnosti, propisuje se odgovarajuća terapija.
Polisomnografija je metoda ispitivanja sna koja se provodi u laboratoriju za vrijeme jedne noći. U periodu od minimalno 6 sati bit ćete spojeni s raznim uređajima koji će bilježiti vaše vitalne funkcije tijekom spavanja. Pretrage se vrše pod kontrolom tehničara za spavanje, a bilježi se rad srca, brzina disanja, razina kisika u krvi i protok zraka kroz usta i nos.
Dobiveni rezultati služe nam za davanje adekvatne dijagnoze i daljnje tretiranje mogućih poremećaja.
Endoskopijom u snu promatra se dinamika vaših dišnih puteva.
Prije pregleda dat će vam se tableta za spavanje, a nakon što utonete u san vršimo pregled gornjih dišnih puteva te promatramo moguće smetnje poput zadebljanja tkiva, moguće nosne devijacije ili suženja u području mekog nepca.
Pregled se vrši uz primjenu fleksibilnog endoskopa te traje oko 2 sata. Prije pregleda ste dužni ispuniti formular o anesteziji kako ne bi došlo do komplikacija poput alergijske reakcije na anesteziju.
Postoje brojna rješenja kojima možete samostalno poboljšati kvalitetu vašeg sna.
Neka od tih rješenja uključuju:
Ako vam navedena rješenja i dalje ne pružaju kvalitetniji i mirniji san, potrebno je uključiti i ostale metode koje bi se adekvatno pobrinule za uklanjanje apneje.
U Poliklinici Lohuis Filipović primjenjujemo nekoliko metoda kojima tretiramo probleme s apnejom:
Udlagom protiv hrkanja pomičemo donju čeljust za najviše jedan centimetar, čime oslobađamo dišne puteve te olakšavamo protok zraka.
Za kirurški se zahvat odlučujemo kada primijetimo smetnje uzrokovane zadebljanjem ili deformacijom tkiva. Tako bi, primjerice, operacija nosne pregrade bila najbolje rješenje u slučaju devijacije septuma koje je znatno otežavalo disanje.
Operacija se također može vršiti i na području mekog nepca ili uvule, ali mali broj klijenata ispunjava kriterije za takav zahvat.
Pozicijska terapija funkcionira na principu postavljanja malog uređaja na vratu koji vibrira onda kada spavate na leđima. Uređaj vas bez buđenja tjera da promijenite položaj spavanja. Ovo je prikladno rješenje za osobe koje apneju proživljavaju spavajući na leđima.
CPAP aparat sastoji se od pumpe i maske koja se pozicionira na nos i usta. Maska pod pritiskom puše zrak čime su dišni putevi konstantno prošireni, a disanje postaje lakše.
Nesanica ne mora nužno nastupiti zbog fizičkih poremećaja koje otežavaju spavanje. One se mogu pojaviti kao rezultat ostalih okolnosti koje uvelike utječu na vaše mentalno zdravlje.
Kognitivno-bihevioralnom terapijom možete naučiti misli i obrasce ponašanja koje potiču zdrav i kvalitetan san.
U Poliklinici Lohuis Filipović činimo sve kako bismo vam omogućili ljepše snove iz kojih ćete se buditi vedri i odmorni. Provođenjem adekvatnih pregleda utvrđujemo vrstu i razinu poremećaja, a potom vam dajemo terapiju kojom se zauvijek možete riješiti apneje.
Naručite se na pregled i napravite prvi korak prema kvalitetnom snu, nazovite nas na broj +385 1 2444 646 ili ispunite naš online obrazac.
Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.