Polisomnografija pouzdano otkriva poremećaje sa spavanjem
Polisomnografija je najpouzdanija i najtočnija pretraga za ispitivanje spavanja. Ovom neinvazivnom metodom ispitivanja sna dijagnosticiraju se ili isključuju brojni tipovi poremećaja spavanja.
Spavanje je jedna od osnovnih fizioloških potreba. Od vitalne je važnosti za psihičko i fizičko zdravlje te opću dobrobit pojedinca. Sva živa bića spavaju, od jednostaničnih organizama do najsloženijih, dakle spavanje je biološka nužnost.
Polisomnografija je najpouzdanija i najtočnija pretraga za ispitivanje spavanja. Ovom neinvazivnom metodom ispitivanja sna dijagnosticiraju se ili isključuju brojni tipovi poremećaja spavanja.
Za vrijeme testiranja, osoba je priključena na uređaj koji prati aktivnosti srca, pluća i mozga, strukturu disanja, pokrete ruku i nogu, ali i razinu kisika u krvi za vrijeme spavanja.
Prednost polisomnografije je činjenica da se pretraga izvodi jednostavno te ne donosi neugodu ili bol pacijentu.
Provodi se u jednoj noći u poliklinici, a našim specijalistima za spavanje, to jest somnolozima daje detaljan uvid u vaše spavanje i potencijalne poremećaje spavanja.
Poremećaji spavanja dijele se u nekoliko skupina koje čine: nesanica, poremećaji spavanja povezani sa smetnjama disanja (apneja), hipersomnija, poremećaji cirkadijanog ritma spavanja, parasomnije, poremećaji spavanja udruženi s poremećajima pokreta te ostali poremećaji spavanja.
Jedan od najčešćih poremećaja spavanja je nesanica. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention, CDC), jedna od tri odrasle osobe ne spava dovoljno, a gotovo 40% ljudi zaspi tijekom dana zbog nedostatka sna.
U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 26% populacije pati od nesanice i to 15% od lakšeg, a
11% od težeg oblika. Nesanica je jedan od najčešćih simptoma u medicini općenito, po učestalosti je na 3. mjestu razloga zbog čega osobe traže pomoć liječnika.
Nesanicu možemo definirati kao stanje kada su prisutne poteškoće sa usnivanjem ili održavanjem sna ili postoji prerano buđenje. Navedene tegobe javljaju se unatoč odgovarajućim okolnostima i mogućnostima za spavanje te uzrokuju poteškoće u dnevnom funkcioniranju.
Pravodobno postavljanje dijagnoze nesanice izuzetno je bitno jer ovaj poremećaj spavanja ima izravan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života osobe.
Pretrage poput polisomnografije imaju značajnu ulogu u dijagnostici nesanice zbog toga što omogućuju kvantitativno i kvalitativno ispitivanje spavanja.
Još jedan od čestih poremećaja u spavanju je opstruktivna apneja u snu koju karakteriziraju prekidi disanja prilikom spavanja. Procjenjuje se da otprilike 1 milijarda ljudi u svijetu boluje od opstruktivne apneje u spavanju.
Osim što je jedan od češćih poremećaja spavanja, nerijetko je neprepoznat medicinski problem. Prema provedenim istraživanjima oko 90% oboljelih od poremećaja disanja u spavanju nije dijagnosticirano.
Ukoliko se ne liječe pravovremeno, dugotrajni poremećaji spavanja mogu uzrokovati ozbiljnije posljedice za naše zdravlje.
Poremećaji sna rezultiraju slabijom koncentracijom tijekom dana, uzrokuju poremećaje raspoloženja, pospanost, smanjenu motivaciju, povećava broj pogrešaka i nesreća i bihevioralne probleme (hiperaktivnost, impulzivnost, agresiju).
Osim navedenog, povećavaju rizik od moždanog udara, koronarne srčane bolesti i smrti.
Pretrage koje se koriste u postavljanju dijagnoze poremećaja u spavanju su poligrafija, endoskopija u snu te polisomnografija.
Značaj polisomnografije je što se ovom pretragom dobivaju izuzetno detaljni podaci o pacijentovom spavanju te je moguće postaviti pouzdanu dijagnozu pojedinog poremećaja spavanja.
Postupak polisomnografije je vrlo jednostavan. Izvodi se u poliklinici tijekom jedne noći (minimalno 6 sati) pod kontrolom tehničara za spavanje.
Na samom početku naše će vam osoblje pojasniti što će se sve mjeriti tijekom spavanja i zašto. Tehničar za spavanje će vam potom postaviti nekoliko senzora kako bismo mogli analizirati podatke o vašem spavanju.
Prije izvođenja same pretrage, bit će potrebno popuniti upitnik o spavanju i životnim navikama. Izmjerit ćemo vam visinu, težinu, puls i tlak, zatim ćete otići u sobu u kojoj ćete provesti noć tijekom koje će se učiniti polisomnografija.
Prilikom dolaska na polisomnografiju potrebno je sa sobom ponijeti sve što je potrebno za ugodno spavanje, pidžamu i preparate za osobnu higijenu (četkicu za zube, češalj i slično). Za testiranje je nužno imati čistu kosu bez preparata ili gelova jer oni mogu ometati rad senzora.
Na dan pretrage treba izbjeći popodnevno spavanje te pretjeranu konzumaciju kofeina, alkohola. Nije dozvoljeno uzimanje lijekova za spavanje.
Ako uzimate neku redovnu terapiju, svakako ju navedite u razgovoru s našim liječnikom koji će vas savjetovati koje lijekove je potrebno izbjegavati.
Ako ste osjetljivi na promjenu jastuka ili koristite poseban jastuk za spavanje (primjerice anatomski), slobodno ponesite svoj.
Po želji ponesite novine, časopis ili knjigu kako biste se lakše opustili prije počinka. Korištenje mobitela, tableta i gledanje televizije nije dozvoljeno jer elektronički uređaji mogu remetiti usnivanje i san.
Nakon pripreme za spavanje pristupamo izvođenju pretrage. Najprije ćemo postaviti nekoliko senzora koje ćete imati tijekom noći kako bismo prikupili podatke o spavanju.
Prilikom polisomnografije mjerimo aktivnost srca, pluća i mozga, pokrete ruku i nogu, disanje te razinu kisika u krvi.
U Poliklinici Lohuis Filipović koristimo moderan uređaj za polisomnografiju koji omogućuje ugodno izvođenje pretrage i slobodno kretanje pacijenta. Preporučujemo da pogledate video o uređaju za polisomnografiju kako biste se pomnije upoznali s pretragom.
Parametri polisomnografije:
Nakon prospavane noći, zabilježene parametre pažljivo će analizirati naši specijalisti za spavanje kako bi otkrili moguće abnormalnosti poput prestanka disanja. Na temelju dobivenih rezultata predložit ćemo terapiju te ponovni susret kako bismo porazgovarali o raznim opcijama liječenja.
Spavanje je temeljna ljudska potreba kao što su hrana, piće i disanje. Problemi sa spavanjem negativno utječu na mentalno i fizičko zdravlje te vode do smanjenja pozornosti i povećavaju rizik od ozljeda.
Kvalitetan san važan je za zdravlje i obnovu naših mentalnih funkcija, naročito za koncentraciju, pamćenje te izvršne funkcije.
Svaka treća osoba u nekom trenutku života pati od nesanice, najčešće uzrokovane stresom ili promjenom životnih okolnosti. Kratkotrajna nesanica ne mora imati dugoročno negativne posljedice na zdravlje, odnosno one nestaju normaliziranjem spavanja.
Problemi nastaju kada nesanica prijeđe u kronični oblik te uzrokuje promjene u psihičkom i fizičkom zdravlju.
Opstruktivna apneja u disanju karakterizirana je prestankom disanja tijekom spavanja u trajanju 10 sekundi ili više. Hrkanje je jedan od najprepoznatljivijih simptoma opstruktivne apneje. Češće je kod muškaraca starije dobi. Često se zanemaruje kao bitan simptom OSA-e.
Neprepoznavanje simptoma poremećaja u spavanju glavni je čimbenik u odgađanju liječenja bolesti povezanih sa spavanjem.
Zbog nesanice, relativni rizik obolijevanja od dijabetesa tipa 2 povećava se za 2 % svake godine, a smrtnost se povećava za 10 – 12 % od bilo kojeg uzroka u osoba koje manje spavaju.
Poremećaji spavanja mogu se javiti u svakoj dobi, tako i kod djece.
Karakterizira ih prisutnost umora tijekom dana, osjećaj neispavanosti, iritacije te frustracije zbog nedovoljne količine sna. Dob i spol su najistaknutiji čimbenici rizika za nastanak nesanice. Veća je učestalost nesanice kod žena te kod starijih osoba.
Razlog javljanja nesanice u starijoj životnoj dobi nije jasno definiran, može biti povezano sa smanjenjem funkcionalnosti sustava kontrole sna. Nesanica kod žena je učestalija na početku menstrualnog ciklusa i početkom menopauze.
Glavni čimbenik rizika za nastanak opstruktivne apneja u spavanju je pretilost.
Prema istraživanjima, indeks tjelesne mase veći od 29 kg/m² deseterostruko povećava rizik od razvoja OSA-e. Dob i spol su također značajni čimbenici rizika za apneju, češće se javlja kod osoba starijih od 30 godina, kod muškaraca, ali i kod žena u menopauzi.
Polisomnografija je izuzetno važna metoda u dijagnostici poremećaja spavanja. Zahvaljujući tome što se ovom pretragom promatra više faktora prilikom spavanja, između ostalog disanje, rad srca te zasićenost krvi kisikom, omogućena je detekcija specifičnog poremećaja spavanja.
S obzirom na složenost i utjecaj poremećaja spavanja na organske sustave, za postavljanje dijagnoze nije dovoljno samo kvantitativno ispitivanje sna. Nužno je kvalitativno ispitivanje svih faza prilikom spavanja što nam omogućuje upravo polisomnografija.
Ako želite detaljnije ispitati vlastito spavanje te istražiti postojanje simptoma nesanice i drugih poremećaja spavanja, preporučujemo ispuniti Pittsburgh indeks kvalitete spavanja. To je upitnik za samoprocjenu spavanja kroz razdoblje od jednog mjeseca.
Primjereno trajanje sna za odraslu osobu je 7 – 8 sati tijekom kojih prolazimo kroz više ciklusa spavanja.
Faze sna sastoje se od NREM ciklusa, nazvanog po tome što nema brzih pokreta očiju (eng. non rapid eye movement) i REM ciklusa nazvanih po tome što su prisutni brzi pokreti očiju (eng. rapid eye movement).
NREM ciklusi se sastoje od 3 faze: N1 faza površnog spavanja iz kojeg se lako budimo, N2 faza nešto dubljeg spavanja koje je i dalje površno pa se lako možemo probuditi te N3 faza produbljenog spavanja nužna za obnovu rada mozga i jutarnji osjećaj odmorenosti i svježine.
U zadnjoj NREM fazi dolazi do usporavanja disanja, pada krvnog tlaka i relaksacije mišića te
otpuštanja hormona (npr. hormona rasta). REM faza spavanja se javlja prvi put otprilike nakon 90 minuta spavanja i produljuje se prema jutru.
U REM fazi aktivnost našeg mozga slična je budnom stanju, no tijelo spava i mišići su opušteni. Sanjamo tijekom cijele noći, ali su snovi u REM fazi puno življi i s emocionalnom pratnjom. Često buđenje tijekom noći onemogućuje postizanje N3 i REM faze spavanja što posljedično znači izostanak okrepljujućeg učinka sna.
Ovisno o uzroku poremećaja spavanja, postoji više terapijskih postupaka koji se mogu primijeniti u svrhu liječenja. Uvođenje odgovarajuće higijene spavanja kod osoba s blažim oblikom poremećaja spavanja ima jako dobar učinak.
Kognitivno-bihevioralna terapija je strukturirani program koji pomaže identificirati misli i ponašanja koja uzrokuju probleme sa spavanjem. Naučit ćete te misli i obrasce ponašanja zamijeniti navikama koje promiču zdrav san.
CPAP aparat je poznat i vrlo učinkovit u liječenju osoba s teškim oblikom opstruktivne apneje u spavanju. To je maska koja se nosi tijekom spavanja i pruža potporu disanju kontinuiranim pozitivnim tlakom.
Ukoliko su uzrok poremećaja spavanja poteškoće sa disanjem nastale kao posljedica problema s dišnim putevima, operacija koja proširuje dišni put na pravom mjestu je pravi izbor.
Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.
