Vratite mobilnost svojim prstima i spriječite utrnuće ruke koja vam otežava svakodnevicu
Sindrom karpalnog tunela je poremećaj koji se može prepoznati po općoj slabosti u radu zapešća, dlanova i prstiju ruke. Ova se pojava može manifestirati u obliku tuposti, bolova, osjećaja žmaraca ili oslabljene motorike prilikom micanja prstiju.
Slabost u funkciji prstiju i dlanova javlja se zbog oteklog medijalnog živca, koji prolazi kroz vezivni kanal u području zapešća (karpalne kosti).
Iako se u ranoj fazi najčešće zanemaruje, kasnijim razvojem poremećaja može doći do otežane mobilnosti zapešća i bolova, a mnogi se klijenti žale i na ispadanje stvari iz ruke koje ne mogu kontrolirati.
Karpalni sindrom može otežati vašu svakodnevicu, ali zahvaljujući nizu adekvatnih postupaka, i ovaj se poremećaj može uspješno ukloniti.
U početnoj fazi razvoja bit će dovoljni rehabilitacijski postupci, poput fizioterapije, a u slučaju ozbiljnijih poteškoća možemo odabrati i operaciju karpalnog tunela kao najbolje rješenje.
Tretmane za liječenje sindroma karpalnog tunela provodimo i u Poliklinici Lohuis Filipović. Metode liječenja su sigurne i dokazano učinkovite te vam omogućuju da ponovo iskoristite motoriku svojih ruku na optimalnoj razini.
Karpalni tunel, ili karpalni kanal, je termin koji se koristi za područje između karpalnih kostiju i vezivne ovojnice.
Zbog razloga kao što su učestalo trošenje ili ozljede, može doći do oticanja živca i ovojnice koji rezultiraju razvojem prvih simptoma sindroma karpalnog kanala.
Ovi se simptomi u početku javljaju samo po noći, a prepoznaju se po osjećaju žmaraca, tuposti i nemogućnosti potpunog otvaranja i zatvaranja dlanova.
Karpalni sindrom može biti uzrokovan i anatomijom zapešća. Naime, ako su karpalne kosti po prirodi uže građe, na medijalni živac i ovojnicu može djelovati dodatni pritisak, naglašavajući već navedene simptome.
Kada u obzir uzmemo zdravstvena stanja, postoji poveznica kako određene bolesti i okolnosti mogu izazvati pojavu sindroma karpalnog tunela.
Bolesti poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, problema sa štitnjačom ili tumora u području karpalnog kanala mogu izazvati pojavu simptoma.
Osim toga, karpalni sindrom mogu izazvati i okolnosti poput menopauze i trudnoće, ponajviše zbog zadržavanja većih količina vode u organizmu, koje se može odraziti na oticanje vezivnog tkiva i pritisak na medijalni živac u karpalnom kanalu.
Razvoj sindroma karpalnog tunela može se prepoznati po sljedećim simptomima:
Utrnuće šake najčešće se pojavljuje tijekom noći. Ako tijekom spavanja imate potrebu otresti rukom kako biste vratili mobilnost šake, ili ako tako nešto morate ponavljati više puta kroz noć, postoji sumnja na razvoj karpalnog sindroma.
U kasnijim fazama razvoja sindroma, utrnuća se mogu pojavljivati i tijekom dana, zbog čega vam rutinske aktivnosti, poput pranja zubi, pisanja i tipkanja mogu postati otežane.
Tijekom razvoja poremećaja moći ćete primijetiti ograničenu mobilnost prstiju, najčešće palca, kažiprsta i srednjeg prsta. Nemogućnost potpunog savijanja i pružanja prstiju u ravan položaj tipični su simptomi karpalnog sindroma.
Osjećaj žmaraca, peckanja i grčenja mogu biti učestali zbog smanjenog prijenosa impulsa kroz medijalni živac čija je funkcija oslabljena zbog pritiska ovojnice i karpalnih kostiju.
U kasnijim fazama razvoja sindroma karpalnog kanala moguća je i atrofija mišića.
Gubitak osjeta, koji uključuje nemogućnost prepoznavanja topline i hladnoće, može se pojaviti kao posljedica ozbiljnijeg razvoja karpalnog sindroma. Ovo vas može dovesti u opasne okolnosti, poput dobivanja opeklina ili ozeblina, bez mogućnosti prepoznavanja osjeta.
Iako su navedene pojave tipične za razvoj sindroma karpalnog tunela, za sigurnu procjenu je potrebno provesti potpunu dijagnostiku.
Liječnici će nastojati pronaći razlog za ovakve okolnosti, a nije rijetkost da se utrnulost živca u karpalnom kanalu može povezati i s problemima u vratnoj kralježnici.
Ukočenost mišića i živaca u tom području mogu se izravno odraziti na mobilnost ruku i zapešća, stoga se navedeni simptomi ne moraju uvijek pripisati karpalnom sindromu.
Što se tiče same dijagnostike, potrebno je uzeti u obzir da se sindrom najčešće javlja u dominantnijoj šaci, te da je učestaliji kod žena, koje imaju znatno uži karpalni kanal od muškaraca.
Sindrom karpalnog kanala može se tretirati neinvazivno i invazivno, ovisno o stupnju razvoja i učestalosti simptoma.
Neke od najčešćih neinvazivnih praksi liječenja karpalnog sindroma uključuju:
Korištenje lijekova voltarena, ibuprofena ili aspirina mogu pomoći u ublažavanju početnih nelagoda, opuštajući okolno vezivno tkivo te smanjujući pritisak na medijalni živac.
Fizioterapiju biramo kada je u pitanju početna faza razvoja karpalnog sindroma. Tretmani uključuju vježbe za karpalni tunel koje se najviše fokusiraju na statičko istezanje tetiva i mišića za opuštanje i poticanje fleksibilnosti ruke.
Od invazivnih metoda, najčešće se provode:
Injektiranjem steroida potiče se relaksacija ovojnice i vezivnog tkiva koje stvara pritisak na medijalni živac. Terapije injekcijom obično se provode 2-3 puta, čime se osigurava dulja djelotvornost i opuštenost tkiva bez naknadnih postupaka kroz sljedećih nekoliko godina.
Operacija karpalnog tunela je zadnje rješenje koje se primjenjuje u slučajevima kasnijoj fazi razvoja karpalnog sindroma. Operacija je rutinska te se bazira na stvaranju rezova u području ovojnice za popuštanje pritiska na medijalni živac.
Operacija karpalnog tunela nastoji eliminirati pritisak na medijalni živac. Vršenjem reza na karpalnom ligamentu, medijalni živac dobiva potrebni prostor za pravilnu funkciju, bez utrnuća ruke ili osjećaja bolova.
Operacija karpalnog tunela vrši se pod djelovanjem lokalne anestezije. Kirurg provodi rez u području dlana te uz pomoć optičkih pomagala što preciznije djeluje na popuštanje tkiva.
Nakon što se rezom oslobodi pritisak, rana se zašije, a dlan se omota zavojima.
Operacija obično ne traje dulje od 20 minuta, a odmah nakon operacije smijete ići na kućnu njegu.
Uz iskustvo kirurga i prisutnost opreme visoke kvalitete, operacija osigurava trajne rezultate i brz oporavak.
Nakon operacije karpalnog tunela potrebno je ograničiti motoriku ruke kako se šavovi ne bi otvorili te kako bi zacjeljivanje bilo što brže.
U sljedećih 10 dana nakon operacije dolazit ćete na kontrole svaka 2-3 dana, prilikom kojih ćemo postepeno skidati slojeve zavoja i omogućavati sve veću mobilnost ruku.
Uklanjanje šavova nastupa nakon 2 tjedna te je potom potrebno ići na rehabilitaciju. Vježbama za karpalni tunel vraćamo jačinu stiska i povećavamo mobilnost ruke.
Iako je brzina oporavka individualna i može varirati, duljina potpunog oporavka otprilike traje 3 mjeseca. Nakon tog perioda moći ćete u punoj snazi i fleksibilnosti stiskati i opuštati ruku, koristeći ju za svakodnevne aktivnosti.
Kada su u pitanju preventivne mjere, za što brži oporavak je potrebno držati ruku na povišenome, barem 2-3 dana nakon zahvata.
Osim toga, za održavanje opuštene kože, mjesto ožiljka je potrebno mazati hidratizirajućim kremama. Time će se spriječiti stvaranje kraste te će područje biti manje sklono pucanju i sušenju.
U Poliklinici Lohuis Filipović funkcionalnost dolazi ispred estetike. Svjesni smo kako određeni poremećaji mogu otežati vašu svakodnevicu i zato smo mi tu da vam ju olakšamo.
Provođenjem operacije karpalnog tunela uspješno uklanjamo probleme utrnuća ruke, bolova i ograničenja u mobilnosti zapešća. Popuštanjem pritiska s medijalnog živca ponovo vraćamo funkcionalnost vaše ruke na optimalnu razinu, bez nuspojava i dugih oporavaka.
Naručite se na pregled i napravite prvi korak prema naglašavanju vaših oblina. Ispunite naš online obrazac, ili nas nazovite na +385 1 2444 646.
Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.
