Karcinom štitne žlijezde

Zloćudni tumori štitnjače mogu se podijeliti prema vrstama, pri čemu su najčešći papilarni i folikularni karcinom, dok se medularni, anaplastični karcinom, Hürtlov karcinom, primarni limfom i primarni sarkom štitnjače javljaju izrazito rijetko.

1. Papilarni karcinom:
   • Čini oko 80% svih karcinoma štitnjače.
   • Najčešće se javlja između 30. i 40. godine života.
   • Razvija se sporo, s najboljom prognozom.
   • Ponekad se javlja i u obiteljskom obliku.
   • Metastazira u limfne čvorove vrata i udaljene dijelove tijela (5% – 10% slučajeva).
2. Folikularni karcinom:
   • Čini oko 10% slučajeva raka štitnjače.
   • Obično se javlja iza 40. godine života.
   • Karakterizira ga veća učestalost metastatskog širenja u usporedbi s papilarnim karcinomom.
   • Podvrsta je karcinoma Hürtlovih stanica.
3. Medularni karcinom:
   • Čini oko 5% zloćudnih tumora štitnjače.
   • Karakteriziran je prekomjernom proizvodnjom hormona kalcitonina.
   • Može se javiti sporadično ili nasljedno kao dio sindroma multiple endokrine neoplazije-2 (MEN2).
4. Anaplastični karcinom:
   • Obuhvaća 1% – 2% svih zloćudnih tumora štitnjače.
   • Javlja se skoro isključivo u starijoj životnoj dobi.
   • Karakterizira ga agresivan klinički tijek, brz rast i širenje, lokalno i udaljeno.

Operacija karcinoma štitnjače tradicionalno se povezuje s većom stopom komplikacija, uključujući povredu rekurentnog (povratnog) živca koji inervira grkljan, u usporedbi s kirurškim zahvatima kod dobroćudnih oboljenja štitnjače.

Naši kirurzi, s ekspertizom u tehnici kirurgije glave, temeljitim znanjem anatomije rekurentnog laringealnog živca, štitne žlijezde i okolnih limfnih čvorova, su dobro pripremljeni za zahtjevne slučajeve. Veliko iskustvo i korištenje monitoringa rekurentnog laringealnog živca omogućuju nam izvođenje ovih složenih postupaka uz minimalni rizik od komplikacija.

Neposredna suradnja s endokrinologom prije i nakon operacije omogućuje koordiniranu brigu o pacijentu.

U slučaju potvrđenog karcinoma štitnjače, kirurški zahvat obično uključuje uklanjanje cijele štitne žlijezde, ponekad i limfnih čvorova. Budući da je ovo opsežna kirurška procedura koja može trajati od dva do četiri sata, pacijent obično prenoći u bolnici.

Nakon operacije, bol je obično kontrolirana analgeticima, a pacijenti brzo vraćaju normalne funkcije govora, prehrane i disanja.

Liječnik će nakon operacije pregledati patološki nalaz i surađivati s endokrinologom kako bi preporučio daljnji tretman, uključujući terapiju radioaktivnim jodom prema uputama endokrinologa. Ova terapija obično ima ograničen trajanje i rijetko uzrokuje nuspojave nakon završetka.

Standardne terapije poput zračenja i kemoterapije rijetko su potrebne, obično samo u agresivnijim oblicima karcinoma. Naši stručnjaci ne samo da su iskusni u kirurškom liječenju karcinoma štitnjače, već i u postoperativnom tretmanu. Pružit ćemo podršku i vođenje kroz ovaj period, surađujući prema potrebi s drugim specijalistima.

Iako su prognoze za većinu karcinoma štitnjače izuzetno dobre, dugoročno je potrebno redovito praćenje kod kirurga i endokrinologa.