Bezbolan pregled žlijezde koja utječe na rad cijelog organizma
Štitnjača je žlijezda leptirastog oblika koja se nalazi na donjem dijelu vrata. Smještena je ispod grkljana, a ispred dušnika. Štitnjača je endokrina žlijezda te utječe na mnoge funkcije u našem tijelu, zato se nekada naziva i čuvaricom organizma.
Poremećaji u radu štitnjače jedna su od najčešćih bolesti modernog čovjeka. Otprilike 200 milijuna ljudi u svijetu boluje od nekog poremećaja štitnjače. Najčešći poremećaj štitnjače su čvorovi štitnjače, pojedinačni ili u sklopu guše tj. strume . Rizik od pojave čvorova štitnjače raste s dobi, svaka četvrta žena starije dobi ima čvor u štitnjači.
Ultrazvuk štitnjače glavna dijagnostička metoda u otkrivanju čvorova na štitnjači.
Osim čvorova na štitnjači, ultrazvukom štitnjače moguće je otkriti ciste i tumore, vidjeti je li štitnjača uvećana, kakve je građe njezino tkivo te pratiti štitnjaču koja izlučuje previše ili premalo hormona.
UZV štitnjače je za pacijenta jednostavna i potpuno bezbolna pretraga koja ne zahtjeva posebnu pripremu, a ima veliki preventivni značaj. Izuzetno je važan za rano dijagnosticiranje karcinoma štitnjače koji se često slučajno otkrije upravo prilikom ultrazvučnog pregleda.
Pretraga se izvodi pomoću ultrazvučnog aparata. Korištenjem zvučnih valova visoke frekvencije pregledava se područje štitne žlijezde na vratu, a na ekranu se prikazuje slika štitnjače.
Ultrazvuk štitnjače je u potpunosti bezbolan i bezopasan (prilikom pregleda pacijent/ica nije izložen ioniziranom zračenju)
UZV štitnjače izvodi se u 4 jednostavna koraka:
Naš liječnik – specijalist endokrinologije će pregledati izgled štitne žlijezde putem dobivene slike na ekranu. Tijekom ultrazvuka štitnjače može se vidjeti izgled i struktura lijevog i desnog režnja štitnjače te srednjeg dijela štitne žlijezde koji se zove istmus.
Pomoću ultrazvuka štitnjače također se može pratiti veličina, ograničenost i struktura čvorova koji su otkriveni tijekom rutinskog kliničkog pregleda.
Mogu se pronaći čvorovi koji su veći, ali se nalaze sa stražnje strane kao i manji čvorovi od svega nekoliko milimetara koji se ne mogu osjetiti na dodir.
UZV štitnjače traje otprilike 15-ak minuta, no razgovor s pacijentom i pisanje nalaza može potrajati i dulje.
Jedna od prednosti ultrazvučnog pregleda štitnjače je što ova neinvazivna pretraga ne zahtijeva posebnu pripremu u vidu kontrole unosa hrane i tekućine ili slično.
Na ultrazvuk štitnjače potrebno je doći u udobnoj odjeći te pripaziti da vam odjeća ne prekriva vrat. Također je potrebno ukloniti ogrlice ili drugi nakit koji bi mogao biti smetnja prilikom pregleda.
Svakako sa sobom ponesite svu vezanu medicinsku dokumentaciju koju imate otprije te komunicirajte s liječnikom ako uzimate terapiju vezano za bolesti štitnjače ili imate slučajeve oboljelih od poremećaja štitnjače u obitelji.
Bolest štitnjače vrlo je učestala. Nakon šećerne bolesti, bolesti štitnjače najčešći su endokrini poremećaj i svjetski problem koji utječe na kvalitetu života oboljelih.
Srećom poremećaji štitnjače većinom su bezopasni i uspješno se liječe odgovarajućom terapijom.
Naravno, preduvjet je rano otkrivanje pa je izuzetno važno preventivno djelovati, odnosno redovito kontrolirati hormone i obavljati ultrazvuk štitne žlijezde.
Štitnjača luči hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji upravljaju svim metaboličkim funkcijama organizma, a uz to su zaslužni i za regulaciju topline.
Hormoni štitnjače također utječu na rad srca, povećavaju pokretljivost crijeva, sudjeluju u izgradnji kostiju te regulaciju šećera i masti u krvi.
Poremećaji u funkciji štitnjače nazivaju se hipertireoza, odnosno hipotireoza. Javljaju se kada štitnjača luči previše ili premalo hormona što negativno utječe na normalne metaboličke funkcije.
Najčešći poremećaj rada štitnjače je hipotireoza, odnosno smanjeno lučenje hormona štitnjače.
Mogući uzroci su uvećana štitnjača, tumor štitnjače, veliki hiperfunkcionalni čvor štitnjače koji žlijezdi šalje signale za pojačanu proizvodnju hormona.
Guša (struma) se često javlja kod starijih osoba.. To je uvećana štinjača koja je vidljiva kao izbočena na vratu. Može biti posljedica razvoja čvorova u štitnjači pa nastaje čvorasta struma. Na pojavu guše utječe genetska predispozicija te nedovoljan unos joda.
Karcinom štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. U Hrvatskoj je u proteklih 15 godina došlo do značajnog porasta broja novooboljelih od karcinoma štitnjače.
Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, žene čine gotovo 80% oboljelih od karcinoma štitnjače. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, kod žena se češće javlja od 40. do 50. godine života, a kod muškaraca je češći od 60. do 70. godine života.
Najčešća vrsta karcinoma štitnjače je papilarni karcinom koji ima izuzetno dobru prognozu i uspješno se liječi. Kao i kod liječenja svakog karcinoma, ključno je pravodobno otkrivanje.
Tumori štitnjače uspješno se otkrivaju tijekom ultrazvuka štitnjače. Liječnik putem ultrazvučne pretrage može uočiti promjene u funkciji, izgledu i veličini štitne žlijezde koje nastaju kod pojave tumora.
Ultrazvuk štitnjače preporučuje se obaviti bar jednom godišnje u svrhu prevencije. Nekada se upravo na redovnom pregledu ustanove promjene strukture zbog kojih se rade daljne dijagnostičke pretrage kao što je citološka punkcija.
Ključnu ulogu u normalnom radu štitnjače ima jod.
Manjak joda glavni je uzrok mentalne retardacije te ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu. Također uzrokuje pojavu guše od koje boluje više od 700 milijuna ljudi.
Jod sudjeluje u izgradnji hormona štitnjače te tako utječe na njeno normalno funkcioniranje
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) izdala je preporuku za dnevni unos joda ovisno o dobi:
Problem nedostatka joda može se regulirati unosom joda putem određenih prehrambenih namirnica te korištenjem jodirane soli.
Od 1953. godine u Hrvatskoj je uvedeno obavezno jodiranje soli.
Od prehrambenih namirnica koje sadrže značajne količine joda važni su mliječni proizvodi, jaja, morske ribe, alge, školjke, soja, sezam, češnjak, blitva, tikvice, repa i špinat. Uključivanjem ovih namirnica u našu prehranu, osigurat ćemo štitnjači dovoljnu količinu joda i omogućiti njen normalan rad.
Osim prehrane važnu ulogu u održavanju zdravlja štitnjače imaju preventivni pregledi.
Klinički pregled, kontrola razine hormona štitnjače te UZV štitnjače bitno je redovito obavljati s obzirom da bolesti štitnjače zahvaćaju sve dobne skupine.
Redovita kontrola rada štitne žlijezde preporučuje se svima starijima od 35 godina jer već male promjene u funkciji štitnjače mogu uzrokovati smetnje.
Prema preporuci endokrinologa, preventivni ultrazvuk štitnjače bilo bi dobro obavljati bar jednom godišnje. U slučaju pojave čvorića na štitnjači ili drugih izraslina, UZV štitnjače preporučuje se ponavljati svakih 6 do 12 mjeseci.
Hipertireoza i hipotireoza uspješno se liječe primjenom odgovarajuće farmakološke terapije, dok je za liječenje tumora i guše potreban operativni zahvat.
Ultrazvuk štitnjače je bezbolna i neinvazivna pretraga koju možete obaviti brzo i bez neugode u Poliklinici Lohuis Filipović.
Glavni je cilj Poliklinike Lohuis Filipović poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu. U našim multidisciplinarnim centrima i specijalističkim ambulantama okupili smo vrhunski tim stručnjaka i specijalista kako bismo osigurali visoku kvalitetu u svim našim uslugama.
Za konzultacije i ultrazvuk štitnjače se možete naručiti telefonskim pozivom na +385 2444 646 od ponedjeljka do petka 10:15 – 18:15h. Narudžba je moguća i putem online obrasca na našim web stranicama.
Javite nam se s povjerenjem i dozvolite da zajedno dođemo do najboljih rješenja i odgovora na sva vaša pitanja.
Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.
