Bezbolan pregled žlijezde koja utječe na rad cijelog organizma
Štitnjača je žlijezda leptirastog oblika koja se nalazi na donjem dijelu vrata. Smještena je ispod grkljana, a ispred dušnika. Štitnjača je energetska žlijezda te utječe na mnoge funkcije u našem tijelu, zato se nekada naziva i čuvaricom cijelog organizma.
Poremećaji u radu štitnjače jedna su od najčešćih bolesti modernog čovjeka. Otprilike 200 milijuna ljudi u svijetu boluje od nekog poremećaja štitnjače. Najčešća bolest štitnjače su čvorovi štitnjače. Rizik od pojave čvorova štitnjače raste s dobi, svaka 4. starija žena ima čvor u štitnjači.
Ultrazvuk štitnjače jedna je od glavnih dijagnostičkih metoda u otkrivanju čvorova na štitnjači.
Osim čvorova na štitnjači, ultrazvukom štitnjače moguće je otkriti ciste i tumore na štitnjači, vidjeti je li štitnjača natekla, pregledati zadebljanja i čvoriće pronađene tijekom rutinskog pregleda te pratiti štitnjaču koja izlučuje previše ili premalo hormona.
Ultrazvuk (UZV) štitnjače je za pacijenta jednostavna i minimalno neugodna pretraga koja ne zahtjeva posebnu pripremu, a ima veliki preventivni značaj. Izuzetno je važan za rano dijagnosticiranje karcinoma štitnjače koji se često slučajno otkrije upravo prilikom ultrazvučnog pregleda.
Pretraga se izvodi pomoću ultrazvučnog aparata. Korištenjem zvučnih valova visoke frekvencije pregledava se područje štitne žlijezde na vratu, a na ekranu se prikazuje slika štitnjače.
Ultrazvuk štitnjače je u potpunosti bezbolan i bezopasan (prilikom pregleda se ne koriste radio valovi).
UZV štitnjače izvodi se u 4 jednostavna koraka:
Naš liječnik – specijalist endokrinologije će pregledati izgled štitne žlijezde putem dobivene slike na ekranu. Tijekom ultrazvuka štitnjače može se vidjeti izgled i struktura lijevog i desnog režnja štitnjače te srednjeg dijela štitne žlijezde koji se zove istmus.
Pomoću ultrazvuka štitnjače također se može pratiti veličina, ograničenost i struktura čvorova koji su otkriveni tijekom rutinskog kliničkog pregleda.
Mogu se pronaći čvorovi koji su veći, ali se nalaze sa stražnje strane kao i manji čvorovi od svega nekoliko milimetara koji se ne mogu osjetiti na dodir.
UZV štitnjače traje otprilike 15-ak minuta, no razgovor s pacijentom i pisanje nalaza može potrajati i dulje.
Jedna od prednosti ultrazvučnog pregleda štitnjače je što ova neinvazivna pretraga ne zahtijeva posebnu pripremu u vidu kontrole unosa hrane i tekućine ili slično.
Na ultrazvuk štitnjače potrebno je doći u udobnoj odjeći te pripaziti da vam odjeća ne prekriva vrat. Također je potrebno ukloniti ogrlice ili drugi nakit koji bi mogao biti smetnja prilikom pregleda.
Svakako sa sobom ponesite svu vezanu medicinsku dokumentaciju koju imate otprije te komunicirajte s liječnikom ako uzimate terapiju vezano za bolesti štitnjače ili imate slučajeve oboljelih od poremećaja štitnjače u obitelji.
Pojava bolesti štitnjače vrlo je učestala. Nakon šećerne bolesti, bolesti štitnjače najčešći su endokrini poremećaj i svjetski problem koji utječe na kvalitetu života oboljelih.
Srećom poremećaji štitnjače većinom su bezopasni i uspješno se liječe odgovarajućom terapijom.
Naravno, preduvjet je, kao i kod drugih bolesti, rano otkrivanje pa je izuzetno važno preventivno djelovati, odnosno redovito kontrolirati hormone i obavljati ultrazvuk štitne žlijezde.
Štitnjača luči hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji upravljaju svim metaboličkim funkcijama organizma, a uz to su zaslužni i za regulaciju topline.
Hormoni štitnjače ključni su za rast i razvoj mozga te kostiju ploda i malog djeteta. Ako tijekom ranog razvoja djeteta dođe do nedostatka hormona štitnjače to može uzrokovati poteškoće u rastu i kognitivnom razvoju.
Štitnjača utječe na rad svih organa, zadužena je za regulaciju tjelesne temperature, održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika.
Hormoni štitnjače također utječu na rad srca, povećavaju pokretljivost crijeva, sudjeluju u izgradnji kostiju te regulaciju šećera i masti u krvi.
Poremećaji u funkciji štitnjače nazivaju se hipertireoza, odnosno hipotireoza. Javljaju se kada štitnjača luči previše ili premalo hormona što negativno utječe na normalne metaboličke funkcije.
Najčešći poremećaj rada štitnjače je hipotireoza, odnosno smanjeno lučenje hormona štitnjače.
Mogući uzroci su uvećana štitnjača, tumor štitnjače, veliki hiperfunkcionalni čvor štitnjače koji žlijezdi šalje signale za pojačanu proizvodnju hormona.
Guša se često javlja kod starijih osoba, takozvana struma. To je uvećanje štinjače koje je vidljivo kao pojava izbočene tvorevine na vratu. Može biti posljedica razvoja čvorova u štitnjači pa nastaje čvorasta struma. Na pojavu guše utječe genetska predispozicija te nedovoljan unos joda.
Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. U Hrvatskoj je u proteklih 15 godina došlo do značajnog porasta broja novooboljelih od raka štitnjače.
Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, žene čine gotovo 80% oboljelih od karcinoma štitnjače. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, kod žena se češće javlja od 40. do 50. godine života, a kod muškaraca je češći od 60. do 70. godine života.
Unatoč tome što je učestalija pojava kod srednje stare te starije populacije, karcinom štitnjače se može javiti u svakoj životnoj dobi, pa i u djece.
Najčešća vrsta karcinoma štitnjače je papilarni karcinom koji ima izuzetno dobru prognozu i uspješno se liječi. Kao i kod liječenja svakog karcinoma, ključno je pravodobno otkrivanje.
Tumori štitnjače uspješno se otkrivaju tijekom ultrazvuka štitnjače. Liječnik putem ultrazvučne pretrage može uočiti promjene u funkciji, izgledu i veličini štitne žlijezde koje nastaju kod pojave tumora.
Ultrazvuk štitnjače preporučuje se obaviti bar jednom godišnje u svrhu prevencije. Nekada se upravo na redovnom pregledu ustanove promjene strukture zbog kojih se rade daljne dijagnostičke pretrage kao što je mjerenje razine hormona štitnjače u krvi.
Ključnu ulogu u normalnom radu štitnjače ima jod, rijedak element u Sunčevu sustavu i u Zemljinoj kori. Rijetkost joda u tlu dovodi do nedostatka joda koji negativno utječe na mnoge organizme pa i ljude.
Manjak joda glavni je uzrok mentalne retardacije te ugrožava oko 2 milijarde ljudi u svijetu. Također uzrokuje pojavu guše od koje boluje više od 700 milijuna ljudi.
Jod sudjeluje u izgradnji hormona štitnjače te tako utječe na njeno normalno funkcioniranje. S obzirom da hormoni štitnjače reguliraju sve metaboličke procese u tijelu, odgovarajuć unos joda je nužan kako bismo osigurali normalan rad ove žlijezde.
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) izdala je preporuku za dnevni unos joda ovisno o dobi:
Problem nedostatka joda može se regulirati unosom joda putem određenih prehrambenih namirnica te korištenjem jodirane soli. Jodirana sol je glavni izvor ovog neophodnog elementa za većinu svjetske populacije.
U Hrvatskoj je tijekom povijesti nedostatak joda u hrani uzrokovao endemsku gušavost u Slavoniji i Lici, a najznačajnije u selu Rude pokraj Zagreba. Od 1953. godine tako je u Hrvatskoj uvedeno obavezno jodiranje soli.
Od prehrambenih namirnica koje sadrže značajne količine joda važni su mliječni proizvodi, jaja, morske ribe, alge, školjke, soja, sezam, češnjak, blitva, tikvice, repa i špinat. Uključivanjem ovih namirnica u našu prehranu, osigurat ćemo štitnjači dovoljnu količinu joda i omogućiti njen normalan rad.
Osim prehrane važnu ulogu u održavanju zdravlja štitnjače imaju preventivni pregledi.
Klinički pregled, kontrola razine hormona štitnjače te UZV štitnjače bitno je redovito obavljati s obzirom da bolesti štitnjače zahvaćaju sve dobne skupine. Iako je pojava bolesti štitnjače značajno češća kod žena, od njih oboljeva i znatan broj muškaraca.
Redovita kontrola rada štitne žlijezde preporučuje se svima starijima od 35 godina jer već male promjene u funkciji štitnjače mogu uzrokovati smetnje.
Prema preporuci endokrinologa, preventivni ultrazvuk štitnjače bilo bi dobro obavljati bar jednom godišnje. U slučaju pojave čvorića na štitnjači ili drugih izraslina, UZV štitnjače preporučuje se ponavljati svakih 6 do 12 mjeseci.
Hipertireoza i hipotireoza uspješno se liječe primjenom odgovarajuće farmakološke terapije, dok je za liječenje tumora i guše potreban operativni zahvat. U slučaju ranog otkrivanja bolesti štitnjače, prognoze su u većini slučajeva pozitivne.
Ultrazvuk štitnjače je bezbolna i neinvazivna pretraga koju možete obaviti brzo i bez neugode u Poliklinici Lohuis Filipović.
Glavni je cilj Poliklinike Lohuis Filipović poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu. U našim multidisciplinarnim centrima i specijalističkim ambulantama okupili smo vrhunski tim stručnjaka i specijalista kako bismo osigurali visoku kvalitetu u svim našim uslugama.
Ultrazvuk štitnjače u Poliklinici Lohuis Filipović obavlja Kristina Kljajić, dr. med. specijalist uže interne medicine-dijabetologije i endokrinologije. Dr. Kljajić sa zadovoljstvom će odgovoriti na sve vaše upite i nedoumice. U našem Centru za štitnjaču vjerujemo u vrijednost dobre, brze dijagnoze i nuđenja pravog, konkretnog i individualnog rješenja.
Za konzultacije i ultrazvuk štitnjače se možete naručiti telefonskim pozivom na +385 2444 646. Narudžba je moguća i putem online obrasca na našim web stranicama.
Srdačno ćemo vas primiti u prostorijama Poliklinike Lohuis Filipović na adresi Trg Johna Fitzgeralda Kennedya 6b, Zagreb. Lako možete doći do nas javnim prijevozom, a osiguran je i parking ispred zgrade uz prethodnu najavu telefonom.
Javite nam se s povjerenjem i dozvolite da zajedno dođemo do najboljih rješenja i odgovora na sva vaša pitanja.
