Fiber­endoskopija

Zdrav glas je neizmjerno važan, to najbolje shvaćaju oni koji ga nikada nisu imali ili su bez njega ostali tijekom života. Kao i ostatak ljudskog tijela, tijekom starenja glasnice se troše pa je zato iznimno bitno njihovo očuvanje kroz život te redovita kontrola u vidu pregleda glasnica.

Jedan od načina za dobivanje detaljanog uvida u stanje naših glasnica je fiberendoskopija glasnica.

Fiberendoskopija je sastavni dio otorinolaringološkog pregleda. Radi se o bezbolnoj i neinvazivnoj dijagnostičkoj metodi koja omogućuje detaljan pregled nosnih hodnika, epifarinksa i nižih dijelova ždrijela te grkljana  i glasnica.

Fiberendoskopija je pregled glasnica putem tanke, savitljive cijevi s izvorom svjetla pomoću koje se kroz nosnu šupljinu promatraju unutarnji organi gornjih dišnih puteva.

Radi se o jednostavnoj pretragi koju izvodi liječnik specijalist – otorinolaringolog. Može se izvoditi samostalno ili kao dio sveobuhvatnog ORL pregleda.

Pretraga traje nekoliko minuta te je bezbolna i minimalno neougodna. Ne zahtjeva posebnu pripremu, no svakako je prilikom izvođenja pretrage potrebna vaša suradnja.

Po dolasku u Polikliniku LF, naš liječnik će vas uputiti u postupak fiberendoskopije kako bi pregled prošao što ugodnije.

Liječnik će vas najprije upitati za simptome koje osjećate. Važno je iskreno odgovoriti na pitanja o prirodi i trajanju simptoma. Također je potrebno spomenuti ukoliko ste pušač te konzumirate alkohol jer ovi čimbenici mogu utjecati na razvoj bolesti grla i glasnica.

Ukoliko vaša profesija zahtjeva puno pričanja, odnosno intezivnu uporabu glasnica (primjerice učitelji, pjevači), svakako to naglasite tijekom pregleda kako bi naše stručno osoblje steklo sveobuhvatan uvid u vašu zdravstvenu sliku.

Prilikom fiberendoskopije glasnica putem nosne šupljine se pregledavaju oni dijelovi grla, ždrijela i nosne šupljine koji se inače teško vide tijekom klasičnog kliničkog pregleda. U tu svrhu koristi se fleksibilni endoskop, takozvani fiberendoskop.

Fiberendoskop je savitljiva, tanka cijev koja na sebi ima kameru kojom se slika prenosi na digitalni zaslon te izvor svjetlosti za bolju preglednost. Naš liječnik će detaljno pregledati stanje grkljana i glasnica kako bi ustanovio ima li oštećenja sluznice, izraslina na glasnicama ili sličnih promjena.

U Poliklinici LF okupili smo vrhunske stručnjake i subspecijaliste te za dijagnostiku bolesti glasnica koristimo najmodernije testove i pretrage.

Naš stručni tim čine: dr. sc. Boris Filipović, dr.med. – otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata; dr.sc. Peter Lohuis, dr. med. – otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, somnolog te dr.sc.Sandra Baranović otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata.

Za pregled se možete naručiti vrlo lako telefonskim pozivom na +3851 2444646 ili putem online obrasca na našim internetskim stranicama.

Glasnice su izgrađene od mišićno-vezivnog tkiva prekrivenog sluznicom. Pod djelovanjem struje i tlaka zraka iz dušnika one vibriraju te tako sudjeluju u stvaranju glasa.

Za proizvodnju glasa služi više organa koje zajedno čine fonacijski aparat. Fonacijski aparat čine organi koji neposredno sudjeluju u proizvodnji glasa te organi koji sudjeluju u stvaranju i održavanju glasa.

U neposrednoj proizvodnji glasa sudjeluju grkljan, nosna i usna šupljina, ždrijelo, mišići disanja, cijeli dišni sustav te koštane strukture prsa, kralježnice i zdjelice.

Vibriranje glasnica i proizvodnja glasa događaju se zahvaljujući složenom mehanizmu te ovise o građi navedenih struktura.

Glasnice su same po sebi dosta osjetljive i izložene raznim vanjskim čimbenicima. Stres, pušenje, neumjerena konzumacija alkohola, prašina i prekomjerna uporaba glasa mogu dovesti do poremećaja glasa.

Poremećaj glasa je svaki faktor koji umanjuje sposobnost komunikacije glasom ili čini korištenje glasa neugodnim. 

Glavni poremećaj glasa je promuklost, u medicinskoj struci poznata pod stručnim nazivom disfonija.

Slabljenje, pucanje ili pak potpuni gubitak glasa mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, no promuklost je pogotovo česta kod djece školske dobi.

Prema statističkim podacima promuklost se javlja kod čak 50 do 60% djece. 

Posebno je potrebno obratiti pozornost na promjene u glasu kod djece te se pobrinuti za pravodobno obavljanje preventivnog pregleda glasnica, fiberendoskopije.

Prednost je fiberendoskopije glasnica što je minimalno neugodna pa je tako prikladna i za djecu. Pregled je jednostavan i bezbolan te se preporučuje u svakoj dobi.

Promuklost ili disfonija je svako odstupanje od uobičajene visine, kvalitete i intenziteta glasa. Javlja se kao simptom u više od 50 različitih bolesti, tako da ovaj znak poteškoća s glasnicama svakako ne bi trebali shvatiti olako.

Promuklost se može javiti u akutnom obliku kao prolazan zdravstveni problem ili može biti kronično stanje koje traje tjednima, mjesecima, čak i godinama.

Najvažnija dijagnostička metoda pregleda kod promuklosti je fleksibilna fiberendoskopija glasnica.

Fiberendoskopija predstavlja “zlatni standard” za pregled glasnica jer osim vizualizacije grkljana i glasnica omogućuje pregled popratnih organa za proizvodnju glasa; nosnog ždrijela i nosne šupljine.

Fiberendoskopija glasnica omogućuje utvrđivanje uzroka poremećaja glasa, odnosno promuklosti.

Otorinolaringolog prilikom pregleda može vidjeti postoji li upala glasnica, upala grkljana, tumor na glasnicama te ozljede na živcima koji pokreću glasnice.

Najčešći uzrok promuklosti kod odraslih je kronična upala sluznice grkljana, stručnog naziva kronični laringitis. Upala grkljana nastaje kod produljene iritacije grkljana čimbenicima iz okoliša.

Česti uzroci su izloženost dimu cigareta, onečišćenom zraku, prašini, kemikalijama i plinovima, a može nastati i kod profesionalne uporabe glasa (primjerice kod opernih pjevača ili učitelja).

Kronična upala grkljana javlja se češće kod muškaraca nego kod žena te se u većini slučajeva radi o dobroćudnoj bolesti koja se uspješno liječi pod uvjetom da se na vrijeme otkrije.

Kod kronične mehaničke iritacije glasnica ili kao posljedica kroničnih upala mogu se javiti polipi na glasnicama. Mahom se radi o dobroćudnim tvorbama koje rijetko prelaze u maligni oblik te se češće javljaju kod starijih muškaraca.

Vokalni čvorići, to jest pojava izbočenja na slobodnom rubu glasnica javljaju se kod ljudi koji se profesionalno bave pjevanjem te kod ljudi koji inače puno govore, ali pogrešno upotrebljavaju glas.

Kod odraslih ljudi ne zahtjevaju kirurško uklanjanje, no mogu se javiti kod djece u dobi od 5 do 12 godina te uzrokovati teško izlječivu promuklost u odrasloj dobi.

Papilomi su izrasline na glasnicama uzrokovane virusima, mahom se radi o dobroćudnim tvorbama. Poteškoća s papilomima je što su nakon uklanjanja često skloni ponovnoj pojavi.

Kao čest uzrok promuklosti javlja se zadebljanje struktura glasnica iznad grkljana, odnosno hipertrofija ventrikularnih nabora.

Ovaj poremećaj glasa javlja se najviše zbog raznih promjena na grkljanu, organskih ili funkcionalnih. Zadebljanje glasnica može biti posljedica ciste, laringokele ili tumora na grkljanu.

Većina promjena na glasnicama su dobroćudne tvorevine.

Tumorske tvorbe na grkljanu se javljaju nešto rjeđe, no više od 80% je maligno. Iz tog razloga je izuzetno bitno na vrijeme reagirati na sve promjene glasa.

Fiberendoskopija glasnica je pretraga koja se preporučuje muškarcima i ženama svih dobnih skupina. Pravodobna dijagnoza potencijalno malignih tvorevina na glasnicama i grkljanu lako se postavlja pomoću ove bezbolne i jednostavne pretrage.

Kod djece, kao i kod odraslih promuklost često uzrokuju kronična upala sluznice grkljana, vokalni čvorići i papilomi. Osim spomenutih poremećaja glasa, moguća je pojava drugih, specifičnih poremećaja glasa u dječjoj dobi.

Hiperkinetička disfonija je promuklost uzrokovana dugotrajnom, pogrešnom uporabom glasa. Javlja se kod djece u dobi od 6 godina te između 9. i 11. godine, češće kod muške djece.

Nastaje uslijed vikanja, preglasnog govora, pretjeranog čišćenja grla ili kašljanja. Kod ovog poremećaja glas zvuči muklo, hrapavo, šumno, promjenjivog intenziteta.

Psihogena disfonija javlja se kod djevojčica u razdoblju predpuberteta i puberteta. Može se javiti kao posljedica naglog stresnog događaja ili bez vidljivog razloga. Očituje se promjenom glasa bez organskih promjena na glasnicama.

Poremećaji glasa u pubertetu najčešće se javljaju kod muške djece, a manifestiraju se izostankom promjene dječjeg glasa u muški. Čest uzrok je nedovoljan razvoj grkljana uslijed poremećaja u lučenju hormona.

Mogu se javiti i razni poremećaju nazalnosti, odnosno poteškoće u izgovoru prilikom koje glasovi imaju nazalni prizvuk. Poremećaji nazalnosti često se javljaju zbog uvećanja krajnika koji se uspješno otkrivaju prilikom fiberendoskopije.

S obzirom na to da produljena promuklost kod djece može dovesti do kronične promuklosti u odrasloj dobi, izuzetno je bitna prevencija i pravovremeno otkrivanje bolesti glasnica.