Nenormalno vaginalno krvarenje

Svako vaginalno krvarenje koje se javlja izvan redovnog menstrualnog krvarenja predstavlja nenormalno vaginalno krvarenje.

Prema istraživanjima, oko trećina žena u nekom periodu života iskusi nenormalno vaginalno krvarenje. Radi se o jednom od najčešćih ginekoloških problema koji može imati brojne uzroke.

Normalan menstrualni ciklus traje prosječno 28 dana, dok menstrualno krvarenje traje 2 do 7 dana. Normalan je gubitak krvi do 80ml tijekom redovnog ciklusa.

Dođe li do varijacije u bilo kojem od navedenih parametara, govorimo o nenormalnom vaginalnom krvarenju.

Kod svake pojave krvarenja između menstruacija potrebno je obaviti pregled kod ginekologa.

Iako blago, točkasto krvarenje (spotting) između redovnih menstrualnih krvarenja ne mora biti hitno medicinsko stanje, svakako je potrebno provjeriti što je uzrokovalo tu pojavu.

Nerijetko se blago krvarenje između menstruacija javlja kod mladih djevojaka u razdoblju neposredno nakon dobivanja prve menstruacije.

Osim krvarenja između menstruacija, nenormalna vaginalna krvarenja uključuju i produljenu, obilnu ili prečestu menstruaciju te postmenopauzalno krvarenje.

U razdoblju približavanja menopauzi (perimenopauzi), također je moguća pojava nenormalnog vaginalnog krvarenja. U vremenu prethodno menopauzi, ovulacija više nije redovita, dolazi do hormonalnog disbalansa, te zbog toga može doći do promjena u ritmu krvarenja.

Promjena oralne kontracepcije ili preskakanje oralne kontracepcije također može uzrokovati abnormalno vaginalno krvarenje. No, uzroci mogu biti i spolno prenosive bolesti, spontani pobačaj ili dobroćudni i zloćudni tumori.

Čak i kada krvarenje nije obilno ili popraćeno drugim simptomima poput bolova, svaka pojava je znak da se je u tijelu nekakav poremećaj.

Upravo iz tog razloga, svako nenormalno vaginalno krvarenje zahtijeva posjet ginekologu.

Većina nenormalnih vaginalnih krvarenja vezana je za hormonsku neravnotežu. Ključni hormoni u regulaciji normalnog menstrualnog ciklusa su progesteron i estrogen.

Ovi spolni hormoni djeluju na reproduktivne organe te su međusobno ovisni. Nastane li prekomjerna količina progesterona ili estrogena ili pak nastane manjak, dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa.

Osim hormonskog disbalansa, nenormalno vaginalno krvarenje može biti uzrokovano upalnim bolestima reproduktivnih organa, tumorima, ali i sistemskim bolestima.

Neredovite, obilne te jako bolne menstruacije mogu biti znak sistemske bolesti ili tumora maternice.

Regulacija menstrualnog ciklusa odvija se složenim, međuovisnim djelovanjem spolnih hormona. Prosječno trajanje menstruacijskog ciklusa je 28 dana, odnosno minimalno 21 dan, a maksimalno 35 dana.

Promjene u ravnoteži estrogena i progesterona također mogu dovesti do krvarenja između menstruacija. Pojava točkastog krvarenja uzrokovanog poremećajima u lučenju estrogena karakteristična je u razdoblju prethodno menopauzi.

Osim spolnih hormona, pojavu abnormalnih krvarenja mogu uzrokovati i hormoni štitnjače. Smanjeno ili povećano lučenje hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3) može uzrokovati promjene u menstrualnom ciklusu te nenormalno vaginalno krvarenje.

Hormoni štitnjače utječu na sve metaboličke procese u organizmu, krvarenje izvan perioda menstruacije može biti popraćeno dodatnim simptomima poput nagle promjene težine, slabosti, krhke kose, noktiju i slično.

Sindrom policističnih jajnika razmjerno je čest ginekološki problem kod žena reproduktivne dobi. Oko 10% žena između 15 i 45 godina boluje od ovog poremećaja.

Uzrokuje ga hormonska neravnoteža koja pretežito nastaje kao posljedica kombinacije genetskih i okolišnih faktora.

Jedan od najčešćih simptoma sindroma policističnih jajnika su neredovite menstruacije te obilno i bolno krvarenje kada se menstruacija pojavi.

Zbog neregularnog menstruacijskog ciklusa, pacijentice sa sindromom policističnih jajnika nerijetko pate zbog nemogućnosti začeća.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, sindrom policističnih jajnika jedan od vodećih uzroka neplodnosti.

Na sindrom policističnih jajnika treba posumnjati naročito ako nenormalno vaginalno krvarenje prate i dodatni simptomi poput dobivanja na težini, pojačana dlakavost, akne i masna koža.

Krvarenje u trudnoći može se dogoditi u bilo kojem trenutku, no najčešće se javlja u prvom tromjesječju. Ovisno o količini krvarenja i stadiju trudnoće u kojem se pojavi, može predstavljati manji ili veći rizik za majku i dijete.

Krvarenje u trudnoći može nastati kao posljedica komplikacija same trudnoće ili zbog drugih problema koji nisu vezani uz trudnoću.

Krvarenje u prvom tromjesječju trudnoće javlja se u oko 75% svih trudnoća, odnosno relativno često.

Lagano ili točkasto krvarenje može se pojaviti prilikom implantacije oplođene jajne stanice u stijenku maternice, takozvano implantacijsko krvarenje.

Implantacijsko krvarenje događa se između 6. i 10. dana nakon oplodnje i može biti jedan od ranih znakova trudnoće. Karakterizira ga pojava nekoliko kapljica krvi ružičaste ili crvene boje na donjem rublju ili higijenskom ulošku.

Neke žene mogu jasno razlikovati ovu vrstu krvarenja od uobičajene menstruacije. Međutim, u svakom slučaju kod pojave bilokakvog nenormalnog krvarenja potrebno je potražiti savjet ginekologa.

Nenormalno vaginalno krvarenje može se javiti i u slučaju spontanog pobačaja. Karakterizira ga pojava blagog krvarenja koje postaje sve obilnije uz bolove u donjem dijelu trbuha i leđima.

Pojava ovakvog vaginalnog krvarenja predstavlja hitno stanje te je potrebno odmah potražiti pomoć liječnika.

Izvanmaternična trudnoća je još jedan od mogućih uzroka nenormalnog vaginalnog krvarenja u trudnoći.

Radi se o trudnoći tijekom koje je oplođeno jajašce, umjesto na sluznicu maternice usađeno u neki drugi organ (jajovod, jajnik, trbušna šupljina, vrat maternice). Krvarenje obično prati jednostrana, oštra bol u donjem dijelu trbuha.

Izvanmaternična trudnoća je po život opasno stanje za ženu te 3. po redu uzrok smrtnosti žena u trudnoći.

Obrada u slučaju nenormalnog vaginalnog krvarenja usmjerena na traženje uzroka.

Prvi postupak prilikom obrade pacijentice je svakako uzimanje anamneze.

Prilikom ginekološkog pregleda, liječnik će od vas tražiti podatke o učestalosti, trajanju i količini krvarenja, o datumu zadnje menstruacije, menarche (prve menstruacije), lijekovima koje koristite itd. Uzimate li hormonalnu kontracepciju, svakako to trebate naglasiti ginekologu.

Ginekološkim pregledom moguće je utvrditi promjene na rodnici, maternici ili grliću maternice, a fizikalni pregled se nadopunjuje ginekološkim ultrazvukom.

Kod žena u reproduktivnoj dobi najprije se pristupa isključenju moguće trudnoće testom na trudnoću iz mokraće.

Terapijski postupci u slučaju nenormalnog vaginalnog krvarenja mogu biti različiti, ovisno o uzroku.

Primjerice, ako je uzrok hormonska neravnoteža, primjenjuje se odgovarajuća hormonska terapija. Liječenje ostalih uzroka odabire se s obzirom na rezultate dodatnih pretraga.

Ambulanta za ginekologiju Poliklinike Lohuis Filipović pruža medicinsku njegu kroz suradnički i timski rad koji ujedinjuje iskustvo, znanje i vrhunsku tehnologiju kako bismo odgovorili specifičnim potrebama svakog pacijenta.

Naš cilj je uspješno postavljanje dijagnoze, liječenje, praćenje pacijenta te pozitivni i dugoročni rezultati.

Naš multidisciplinarni tim okuplja renomirane stručnjake s višegodišnjim iskustvom u znanstvenom i praktičnom radu.