Ako često tražite da vam netko nešto ponovi, vrijeme je za ovaj pregled
Pregled sluha te ispitivanje kvalitete sluha preporučuje se obavljati barem jednom godišnje kao dio preventivnog sistematskog pregleda.
Osjetilo sluha jedno je od 5 glavnih osjetila koje posjedujemo te ima veliku ulogu u razvoju i učenju. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 430 milijuna ljudi u svijetu ima manje ili veće oštećenje sluha.
Naš sluh je aktivan 24 sata dnevno, a slušni aparat ljudskog organizma složeniji je čak i od vida. Pravovremeno otkrivanje oštećenja sluha i primjereno terapijsko liječenje iznimno su važni jer odgađanje liječenja vodi progresivnom pogoršanju sluha.
Pregled sluha te ispitivanje kvalitete sluha preporučuje se obavljati barem jednom godišnje kao dio preventivnog sistematskog pregleda.
Postalo je posve uobičajeno imati slušalice na putu za posao ili u školu. Nismo svjesni koliko učestalo korištenje slušalica, naročito pri većoj glasnoći, može negativno utjecati na naš sluh.
Više od 1 milijarde mladih ljudi u riziku je od trajnog gubitka sluha zbog loših navika slušanja, odnosno opetovane izloženosti zvuku neprimjerene glasnoće.
Oštećenje i gubitak sluha imaju značajne posljedice na svakodnevnu komunikaciju, socijalni i emocionalni život pojedinca. Jedna od poteškoća gubitka sluha je i potencijalno smanjenje kognitivnih funkcija.
Istraživanja pokazuju da osobe od 60 do 69 godina s blagim do umjerenim oštećenjem sluha imaju slabije psihomotorno procesiranje i izvršne funkcije.
U slučaju većeg oštećenja sluha, osobe imaju slabije rezultate na testovima pamćenja, slabije mentalno stanje te izvršne funkcije kao što je preusmjeravanje pažnje.
Potencijalno smanjenje kognitivnih funkcija predstavlja problem i kod djece s oštećenjem sluha.
Kod manje djece oštećenje sluha teže je prepoznati nego kod odraslih, a procjenjuje se da je u 70% slučaja prisutno već kod otpusta iz rodilišta. Najčešće se oštećenje sluha kod djece otkrije tek u dobi od 2 do 3 godine jer se govor ne razvija pravilno.
Spomenute posljedice oštećenja i gubitka sluha čine preventivni pregled sluha važnim faktorom održavanja zdravlja u svakoj dobi, a možete ga obaviti brzo i jednostavno u Poliklinici Lohuis Filipović.
Slušni aparat iznimno je osjetljiv skup organa koji uključuje vanjski dio uha, ušku, zvukovod, bubnjić, srednje i unutarnje uho. Za kvalitetan pregled sluha ključno je pregledati sve dijelove slušnog aparata.
Pregled sluha uključuje:
Naziva se još i otoskopija te podrazumijeva pregled uške, zvukovoda i bubnjića.
Pregled uha započinje razgovorom s liječnikom specijalistom – otorinolaringologom. Tijekom razgovora važno je navesti sve tegobe sa sluhom koje vas muče, primjerice ako osjećate svrbež u uhu, nelagodu u uhu, imate problema s pretjeranim lučenjem cerumena (ušnog voska), čujete šum ili zujanje.
Razgovor s liječnikom je za pregled sluha jednako važan kao i druge dijagnostičke pretrage. Prilikom razgovora stječe se dojam o tome kako osoba čuje, odnosno kako razabire riječi i razumije govor.
Nakon razgovora slijedi pregled koji omogućuje detaljniji pregled struktura uha.
Zvukovod ili vanjski slušni hodnik je cijev koja vodi od uške do bubnjića. Zvukovod provodi akustičnu energiju do bubnjića te ima zaštitnu ulogu. Štiti uho od naglih promjena temperature zraka, luči cerumen te sprečava proboj stranih tijela u unutrašnjost uha.
Vrlo česte su upale kože zvukovoda koje nastaju uslijed nepravilnog čišćenja uha, plivanja u prljavoj vodi ili anatomskih poremećaja (npr. egzostoze zvukovoda).
Dugotrajan i uporan svrbež u uhu čest je simptom problema sa zvukovodom.
Neprimjerena uporaba štapića za uši u svrhu olakšanja svrbeža uzrokuje oštećenje kože zvukovoda. Posljedično raste rizik od bolne i izuzetno neugodne upale zvukovoda koja može dovesti do slabljenja sluha.
Bubnjić dijeli zvukovod od srednjeg uha, s vanjske strane je obložen kožom koja se nastavlja na kožu zvukovoda.
Pojačava zvuk u obliku vibracija te ga prenosi dalje u srednje i unutrašnje uho. Također ima zaštitnu ulogu, djeluje kao barijera između zvukovoda i srednjeg uha te čuva unutarnje dijelove uha od bakterija i nečistoća.
Pregled bubnjića sastoji se od detaljnog pregleda otoskopom ili endoskopom.
S obzirom da je bubnjić jako osjetljiv na promjene tlaka, svako začepljenje kanala slušnog aparata uzrokuje stvaranje pritiska na bubnjić te može dovesti do slabljenja sluha.
Timpanometrija je metoda koja je neprocjenjiva za procjenu pokretljivosti bubnjića.
Ispitivanje sluha je sastavni dio pregleda sluha. Orijentacijsko ispitivanje sluha provodi se kroz razgovor s pacijentom te korištenjem svakodnevnih predmeta za proizvodnju zvukova.
Za ispitivanje sluha koriste se dvije metode: kvalitativno ispitivanje pomoću kojeg se određuje tip oštećenja sluha te kvantitativno ispitivanje za određivanje stupnja oštećenja.
Prethodno razvoju elektroničkih uređaja za ispitivanje koristila se kvalitativna metoda. Primjenom glazbenih ugađalica različitih veličina i frekvencija subjektivno se procjenjivao opseg oštećenja sluha.
Kvalitativna metoda ispitivanja sluha i danas je vrlo korisna, naročito u hitnim situacijama ili kada druge metode ne daju sigurne, pouzdane podatke.
Napredak tehnologije omogućio je razvoj modernih medicinskih uređaja za pregled sluha poput tonske audiometrije, govorne audiometrije te timpanometrije.
Timpanometrija je ispitivanje podatljivosti bubnjića. U zvukovod se stavlja mala sonda, a timpanometar mjeri tlak zraka u srednjem uhu i pokretljivost slušnih koščica. Osobito je važna za pregled sluha male djece. Ovom pretragom moguće je dijagnosticirati prisutnost tekućine u srednjem uhu te negativnih tlakova zbog povećanog trećeg krajnika.
Za pregled sluha nije potrebna posebna priprema. Savjetujemo na pregled doći u udobnoj odjeći te na dan pregleda očistiti uho.
Prije pregleda, naš liječnik će vam objasniti što će se raditi te vas uputiti u postupak ispitivanja sluha.
Preporučujemo da na pregled ponesete svu potrebnu medicinsku dokumentaciju te rezultate prethodnih nalaza, ako ih imate.
Starijim pacijentima savjetujemo napraviti popis svih tegoba koje su vezane za sluh uz navođenje njihovog trajanja i intenziteta.
U Poliklinici Lohuis Filipović glavni cilj nam je poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.
Ponosni smo na naš multidisciplinarni tim koji okuplja renomirane stručnjake s višegodišnjim iskustvom u znanstvenom i praktičnom radu, u želji da u Hrvatskoj ponudimo individualan i sveobuhvatan pristup koji je rezultat znanja, vještina, godina iskustva i korištenja najsuvremenijih tehnika liječenja po najvišem svjetskom standardu.
Naš specijalist za sluh je doc. dr.sc. Jakov Ajduk, dr. med. specijalist otorinolaringologije, subspecijalist audiologije, fonijatrije i otokirurgije. Za konzultacije i pregled kod dr. Ajduka možete se naručiti telefonski na +385 1 2444 646 ili putem online obrasca na našim stranicama.
Ako vas ili vaše ukućane muče poteškoće sa sluhom, sa zadovoljstvom ćemo vas primiti u prostorijama naše poliklinike na adresi Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 6b, Zagreb.
Ako ponekada imate poteškoća za sluhom zbog vanjskih okolnosti (buka i slično), to ne mora značiti da imate oštećenje sluha. No, ako se prepoznajete među više navedenih simptoma, svakako trebate što prije obaviti pregled sluha.
Možda primjećujete da su navedeni znakovi gubitka sluha ono što zapravo smatramo uobičajenim ponašanjem, pogotovo za starije osobe. Jedna od poteškoća kod pravovremenog dijagnosticiranja gubitka sluha je neprepoznavanje simptoma.
Značajan faktor je i negiranje slabljenja sluha zbog straha od stigme. Smatra se da između pojave prve sumnje na gubitak sluha i postavljanja dijagnoze u prosjeku prođe 10 godina.
Upravo zato pregled sluha ima jako veliki preventivni značaj.
Sluh utječe na brojne aspekte našeg života te ima važnu ulogu u održavanju fizičkog, psihičkog i emotivnog zdravlja. Gubitak sluha često nastupa postupno pa ga je zato teško uočiti na vrijeme. Tonovi polako postaju tiši, zvukovi i govor teško se razaznaju.
Također je uvriježeno mišljenje da je gubitak sluha zbog starenja normalna pojava, zato često odgađamo liječenje koje može zaustaviti napredovanje nagluhosti.
Do oštećenja sluha može dovesti i trajna izloženost buci, primjerice u industrijskim pogonima ili u prometu. Ekstremno glasni zvukovi kao što je prasak ili kretanje zrakoplova u neposrednoj blizini osobe mogu trajno oštetiti sluh.
Slušanje glazbe neprimjerene glasnoće kroz duži period vremena također može uzrokovati nagluhost.
Na pojedine faktore gubitka sluha poput gradske buke i starenja ne možemo utjecati. To ipak ne znači da je gubitak sluha neizbježan. Postoje načini kako sluh možemo očuvati ili čak poboljšati.
Obavljanje pregleda sluha jednom godišnje važan je dio održavanja zdravlja.
Ako se gubitak sluha ne liječi, povećava se rizik od pojave demencije i promjena u kognitivnom zdravlju. Ranim otkrivanjem poteškoća sa sluhom i pravovremenim početkom liječenja moguće je zaustaviti gubitak sluha.
Osim redovitog pregleda sluha, donosimo i nekoliko jednostavnih postupaka koje možete primijeniti u svakodnevnom životu kako biste očuvali sluh.
Prošetajte prirodom te se usredotočite na zvukove koje opažate u okolini kao što su lavež psa, cvrkut ptica, smijeh djece, šuštanje lišća. Ova vježba za sluh osnažuje sposobnost slušanja te pomaže u poboljšanju sluha.
Smanjite glasnoću kada gledate televiziju ili slušate glazbu. Odabir prikladne glasnoće važan je faktor u održanju zdravlja svih organa koji sudjeluju u slušanju.
Istraživanja pokazuju da lagana fizička aktivnost pozitivno utječe na očuvanje sluha. Joga je poznata u cijelom svijetu i sadrži vježbe za poboljšanje sluha. Vježbe joge djeluju tako da poboljšavaju cirkulaciju u mozgu i ušima.
Sigurno vas neće iznenaditi da pravilna prehrana utječe čak i na sluh. Bitno je konzumirati raznoliku hranu te unositi dovoljno vitamina i minerala. Kalij je odgovoran za regulaciju količine tekućina i krvi u tijelu. Konzumacija hrane bogate kalijem poput krumpira, špinata, dinje, mlijeka i rajčice doprinosi očuvanju sluha.
Folna kiselina utječe na regeneraciju stanica. Dodatak folne kiseline redovnoj prehrani može usporiti gubitak sluha jer potiče cirkulaciju. Hrana bogata folnom kiselinom je špinat, brokula, šparoge.
Redovita konzumacija magnezija smanjuje rizik od oštećenja sluha uzrokovanog bukom. Magnezij sudjeluje u održavanju zdravlja krvnih žila te osigurava opskrbljenost uha kisikom. Banane, artičoke, šparoge, krumpir, špinat i rajčica bogati su izvori magnezija.
Glavni je cilj Poliklinike LF poboljšati kvalitetu života i zdravlje naših klijenata pružajući im vrhunsku zdravstvenu uslugu.
