Dijagnostika i liječenje benignih kožnih lezija

Benigne odnosno dobroćudne kožne lezije su nekancerogene kožne izrasline koje se pojavljuju kod svakog od nas, neovisno o dobi.

Koje su značajke benignih kožnih lezija?

Zajedničke značajke benignih kožnih lezija uključuju:

• simetriju u obliku, boji i strukturi
• stabilnost ili spori razvoj i rast
• odsutnost spontanog krvarenja (krvarenje ili ulceracija mogu biti posljedica nedavne ozljede)

Benigne lezije mogu se klasificirati prema staničnom podrijetlu: melanocitne, keratinocitne, vaskularne, fibrozne, masne i tako dalje.

Koje su uobičajene melanocitne lezije?

Uobičajene benigne kožne lezije melanocitnog podrijetla uključuju ephelides (pjegice), lentigo simplex i melanocitni nevus (madež).

• Ephelides

Ephelides ili pjegice su genetski određene, dobro definirane, male smeđe makule veličine 1-4mm u promjeru. Većinom se nalaze na fotoeksponiranim dijelovima tijela kao što su lice i podlaktice.

• Lentigo simplex

Lentigo simplex je hiperpigmentirana kožna promjena koja nije izazvana suncem. Klinički se radi o dobro ograničenoj, jednolikoj, smeđoj do crnoj makuli koja se nalazi na sluznici ili koži uključujući dlanove i tabane. Razvija se tijekom djetinjstva ili u ranoj odrasloj dobi.

• Melanocitni nevus

Melanocitni nevus može se histološki klasificirati kao junkcijski, složeni ili dermalni nevus ovisno o položaju gnijezda melanocita u koži.

Junkcijski nevus ima melanocite u području epidermalne bazalne membrane. Klinički se radi o pigmentiranoj, dobro ograničenoj makuli (u razini kože) s pravilnim, ali blijedim rubovima.

Broj i izgled junkcijskih nevusa ovise o izlaganju suncu, fluktuirajućim razinama hormona i imunosupresiji.

Složeni nevus ima melanocite u području epidermisa, ali i dermisa što se klinički očituje kao ružičasta ili smeđa papula (iznad razine kože) u obliku kupole okružena makularnom pigmentacijom.Većina takvih nevusa nastaje tijekom djetinjstva.

Dermalni nevus karakteriziraju stanice melanocita u području dermisa. Klinički također izgleda kao uzdignuta papula, smeđe, plave ili crne boje ili može biti boje kože. Takav tip madeža nastaje u djetinjstvu, ali sazrijevaju tijekom rane odrasle dobi.

Najčešće benigne keratoze uključuju solarni lentigo i seboroičnu keratozu.

• Solarni lentigo

Solarni lentigo je pigmentirana mrlja (makula) izazvana suncem. Variraju od malih do velikih i obično su žuto-smeđe do smeđe-crne jednoliko pigmentirane boje te oštrog ruba. Javljaju se u odrasloj dobi i vrlo su česte kod starije populacije.

• Seboroična keratoza

Seboroična keratoza ima mutnu, bradavičastu ili voštanu površinu s klasičnim izgledom kao da je zalijepljena za površinu kože. Oblik i struktura često su nepravilni i variraju tijekom vremena. Mogu biti žute, smeđe pa do crne boje ili se mogu sastojati od više boja.

• Epidermalna cista

Epidermalna cista je folikularni čvor sa središnjim otvorom. Ova vrsta ciste može biti boje kože pa do gotovo bijele i predstavlja papulu ili čvor u obliku kupole iznad razine kože. Sirast ili žućkasti keratin može se istisnuti kroz otvor na površini ili ukloniti kirurškim zarezivanjem ciste. Epidermalna cista obložena je ravnim epidermalnim stanicama i ima granularni sloj koji okružuje laminirani keratin.

• Kurje oči i žuljevi

Kurje oko (mala osjetljiva papula) ili žulj (zadebljali neosjetljivi plak) lokalizirana su područja zadebljane kože izazvana pritiskom najčešće u području stopala.

• Sebacealna hiperplazija

Sebacealna hiperplazija javlja se u području čela i obraza odraslih osoba. Čini ju jedna ili više kupolastih papula sa središnjom umbilikacijom. Na dermoskopiji se vide jednolični žuti lobuli.

Učestale benigne kožne lezije vaskularnog porijekla su angiom i piogeni granulom.

• Angiom

Angiom nastaje zbog proliferacije endotelnih stanica kapilara. Površinski angiom je žarko crvene boje, a dublji je ljubičaste ili plave boje. Obično su nodularne ili makularne lezije različitih veličina.

• Piogeni granulom

Piogeni granulom najčešće nastaje kao vaskularni odgovor na neku traumu ili bakterijsku infekciju. Klinički se manifestira kao brzorastući čvor u području prstiju šaka, stopala ili na koži lica, žute do ljubičaste boje uz rubno ljuskanje.

Najučestalija fibrozne kožne promjene je dermatofibrom.

• Dermatofibrom

Dermatofibrom je reaktivna lezija koja se prezentira kao jedna ili više dermalnih papula, tvrdih na palpaciju. Bude ružičaste do smeđe boje te pri stiskanju stvara udubinu.

• Lipom

Lipom je najčešći benigni tumor mekog tkiva. Predstavlja se kao meka, gumena, slobodno pokretna masa koja se obično nalazi na leđima, vratu ili trupu. Biopsija kože pokazuje bijelo masno tkivo u potkožnom sloju

• krioterapija tekućim dušikom za tanke lezije (najčešće potrebno nekoliko tretmana)
• kiretaža i/ili elektrokauterizacija
• ablacijska laserska kirurgija
• ”shave” biopsija
• fokalni kemijski piling s trikloroctenom kiselinom
• kirurška ekscizija

Sve navedene metode imaju svoje prednosti i nedostataka, te se najčešće kombinira nekoliko modaliteta liječenja za postizanje najboljih rezultata.

U poliklinici Lohuis Filipović sve smo prilagodili upravo pacijentima. Dočekat će vas uljudno osoblje, profesionalni pristup te naposljetku, najkompetentnije metode rada.

Sve to činimo kako biste se u našoj ordinaciji osjećali što ugodnije i u sigurnim rukama, u nadi da ćete pri izlasku iz naše poliklinike zauvijek u zaborav baciti probleme s kojima ste nam prvotno i došli.

Za termin konzultacija i pregleda kod našeg stručnog tima kontaktirati nas možete telefonskim pozivom na broj +3851 2444646 ili putem našeg online obrasca.