Postoji ona vrsta umora koju ne možete objasniti. Legnete na vrijeme, odspavate sedam ili osam sati, a ujutro se budite kao da noć niste ni proveli u krevetu. Iza takvog stanja često se krije apneja u snu. Umor koji nema objašnjenja Postoji ona vrsta umora koju ne možete objasniti. Legnete na vrijeme, odspavate sedam ili […]
Postoji ona vrsta umora koju ne možete objasniti. Legnete na vrijeme, odspavate sedam ili osam sati, a ujutro se budite kao da noć niste ni proveli u krevetu. Iza takvog stanja često se krije apneja u snu.
Postoji ona vrsta umora koju ne možete objasniti. Legnete na vrijeme, odspavate sedam ili osam sati, a ujutro se budite kao da noć niste ni proveli u krevetu. Kava postaje prvi ritual preživljavanja dana, koncentracija pada, a popodnevni umor postaje gotovo neizbježan. Mnogi takvo stanje pripisuju stresu, užurbanom načinu života ili godinama, no ponekad se iza svega krije problem koji se događa upravo onda kada mislimo da se odmaramo. A tada nastupa apneja u snu.
Više o dijagnostici i liječenju apneje saznajte na stranici Apneja i hrkanje LF Medical Group.
Opstruktivna apneja u snu jedan je od najčešćih poremećaja disanja prilikom spavanja. Tijekom noći dolazi do ponavljanog zatvaranja dišnog puta, zbog čega disanje nakratko prestaje ili postaje značajno otežano. Mozak tada reagira kratkim buđenjima kako bi ponovno uspostavio normalno disanje, no osoba toga najčešće nije ni svjesna. Rezultat je san koji više nije kvalitetan, tijelo se ne regenerira, a jutro počinje bez osjećaja odmora.
Najpoznatiji znak apneje je glasno hrkanje, ali priča tu ne završava. Neki ljudi hrču godinama i ne pomisle da bi iza toga mogao biti zdravstveni problem. Na apneju mogu upućivati i jutarnje glavobolje, suha usta nakon buđenja, nemiran san, često buđenje tijekom noći, osjećaj gušenja u snu, problemi s pamćenjem i koncentracijom te izražena pospanost tijekom dana.
Posebno je važno obratiti pažnju ako partner primijeti da tijekom spavanja prestajete disati. Taj trenutak, iako se događa dok spavate, može biti jedan od najvažnijih signala da je vrijeme za pregled.
Prvi korak nije kompliciran. Potrebno je samo razgovarati s liječnikom. Nakon procjene simptoma i rizika slijedi dijagnostika spavanja. Danas se u mnogim slučajevima ne mora odmah provesti noć u bolnici ili u centru za spavanje. Postoje kućni uređaji koji tijekom jedne noći mogu pratiti disanje, razinu kisika u krvi, rad srca i druge parametre koji pokazuju postoji li poremećaj. Kod određenih pacijenata radi se detaljnije snimanje sna, odnosno polisomnografija, gdje se tijekom noći prate različite funkcije organizma.
Saznajte više o dijagnostici poremećaja spavanja na stranici Apneja i hrkanje LF Medical Group.
Kada se potvrdi apneja, najvažnije pitanje je kako ponovno vratiti miran san. Odgovor nije isti za svakoga jer liječenje ovisi o težini poremećaja, anatomiji dišnih putova i životnim navikama.
Kod blažih oblika, promjene životnog stila mogu napraviti veliku razliku. Regulacija tjelesne težine, više kretanja, izbjegavanje alkohola prije spavanja, prestanak pušenja i spavanje na boku kod nekih osoba mogu značajno smanjiti simptome. No, kod mnogih pacijenata potrebno je ciljano liječenje.
Najpoznatija terapija je CPAP uređaj, mala naprava koja pomoću maske tijekom spavanja održava dišni put otvorenim i omogućuje normalno disanje kroz cijelu noć. Iako se na početku mnogima čini neobično spavati s maskom, velik broj korisnika kaže da im je upravo ta terapija promijenila svakodnevicu. Nakon godina umora prvi put se bude odmorniji, imaju više energije i osjećaju da ponovno kontroliraju svoj dan.
Za određene pacijente rješenje mogu biti i posebni oralni aparatići koji pomiču donju čeljust prema naprijed i pomažu održati dišni put otvorenim tijekom sna. Kod složenijih slučajeva postoje i naprednije metode liječenja, uključujući kirurške zahvate ili implantabilne uređaje za pažljivo odabrane pacijente.
Za informacije o ORL uzrocima otežanog disanja pogledajte stranicu ORL – nos i sinusi LF Medical Group.
Ono što je važno znati jest da apneja nije samo problem hrkanja koji smeta osobi pored vas u krevetu. Dugoročno neliječena apneja može biti povezana s povišenim krvnim tlakom, bolestima srca, većim rizikom od moždanog udara i metaboličkim poremećajima. Osim toga, kronični nedostatak kvalitetnog sna utječe na raspoloženje, produktivnost i svakodnevnu kvalitetu života.
Zato zapamtimo: dobar san nije luksuz, nego jedan od temelja zdravlja. Ako se već dugo budite umorni unatoč dovoljno sati sna, možda nije problem u tome koliko spavate, nego kako spavate.
Najčešći znakovi su glasno hrkanje, jutarnji umor unatoč dovoljnom snu, jutarnje glavobolje, suha usta nakon buđenja i dnevna pospanost. Ako partner primijeti da prestajete disati tijekom spavanja, to je jasan signal za odlazak na pregled. Dijagnozu postavlja liječnik na temelju simptoma i dijagnostike spavanja.
Ne. CPAP je zlatni standard za umjerenu i tešku apneju, ali nisu svi pacijenti isti kandidati za njega. Blaži oblici apneje mogu se liječiti promjenama životnog stila, oralnim aparatićima koji repozicioniraju donju čeljust ili, u određenim anatomskim slučajevima, kirurškim zahvatom. Liječnik određuje optimalan pristup na temelju dijagnostike.
Da, u određenim slučajevima. Kirurški zahvati koji šire dišni put na razini nosa, ždrijela ili nepca mogu biti učinkoviti kada je apneja uzrokovana specifičnim anatomskim preprekama, poput devijacije nosne pregrade, povećanih krajnika ili posebnog oblika nepca. Procjena se radi individualno.
Neliječena apneja značajno povećava rizik od hipertenzije, srčanih aritmija, infarkta i moždanog udara. Svaki zastoj disanja uzrokuje kratkotrajan pad kisika u krvi i stres za srčano-žilni sustav. Upravo zato liječnici naglašavaju da apneja nije samo problem sna, nego i ozbiljan kardiometabolički rizični čimbenik.
Da, osobito kod umjerene apneje koja je povezana s prekomjernom tjelesnom težinom. Gubitak kilograma smanjuje pritisak masnog tkiva na dišne putove i može značajno smanjiti težinu apneje ili je potpuno riješiti kod određenih pacijenata. Ipak, nisu svi slučajevi apneje vezani uz tjelesnu težinu.
Većina pacijenata treba 1 do 4 tjedna za potpunu prilagodbu na CPAP. Odabir odgovarajuće maske i pravilno namještanje tlaka ključni su za uspješnu terapiju. Moderne generacije CPAP uređaja su tihe, lagane i imaju automatsko podešavanje tlaka, što prilagodbu čini znatno ugodnijom nego što mnogi očekuju.
Hrčete, budite se umorni ili sumnjate na apneju? Naš tim specijalista u Poliklinici Lohuis Filipović provodi kompletnu dijagnostiku poremećaja spavanja i disanja te predlaže individualizirani plan liječenja.
Poliklinika Lohuis Filipović, Trg Johna F. Kennedya 6b, 10000 Zagreb
Telefon: +385 1 2444 646
E-mail: info@lf-mg.com
Zakažite konzultaciju: lf-medicalgroup.com/kontakt
